Američki influenser Justus Reed preselio se iz Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatsko Zagorje, a njegova priča počiva na neočekivanom obrtu. Iako je u SAD zarađivao 130.000 evra godišnje, osećao se, kako je sam rekao, kao da "živi kao beskućnik", zbog visokih troškova života i zahtevnog tempa.
Živeo sam kao beskućnik.
, Justus Reed o godini u kojoj je u SAD zarađivao 130.000 evra
U Hrvatskom Zagorju za isti novac dobio je ono što mu Amerika nije pružila: kupio je više nekretnina po znatno nižim cenama, kuću za 5.000 evra, kućicu s vinogradom za 3.000 evra i još jednu kuću za 25.000 evra. Uz to je, kako navodi, pronašao mirniji ritam života i osećaj doma.
Reed nije nepoznato lice na Balkanu. Bivši pripadnik američke vojske postao je popularan na društvenim mrežama, a 2022. pojavio se i u emisiji "Supertalent". Ta pozicija između dva sveta dala mu je uvid u razlike koje su pokrenule raspravu.
Na podkastu "Big Deal" opisao je ono što ga je najviše iznenadilo: mnoštvo luksuznih automobila, Poršea, Lamborginija i Ferarija, po celoj Hrvatskoj. Video ih je više nego u svojoj matičnoj državi Južnoj Dakoti. Ljude u Hrvatskoj i širem regionu opisao je kao one koji otvoreno i s ponosom pokazuju skupocene stvari, što je, kako kaže, u oštrom kontrastu s nelagodom koja prati isticanje bogatstva u Južnoj Dakoti.
Posebno ga je pogodila slika novih BMW-a parkiranih ispred kuća bez završenih fasada, što je protumačio kao dokaz da se vidljivo bogatstvo stavlja ispred svega ostalog. Iznenadilo ga je i obilje dizajnerske odeće i luksuznih automobila u Sarajevu, iako taj grad, kako je rekao, ne doživljava kao "posebno bogat".
Njegova zapažanja, o kojima su mediji pisali 29. oktobra 2026. godine, izazvala su veliku raspravu na društvenim mrežama. Deo korisnika se složio s njim, tvrdeći da je otkrio istinu o ljudima koji "žive svoje laži". Drugi su njegovo poređenje odbacili, uz argument da se retko naseljena, pretežno ruralna američka država poput Južne Dakote ne može pošteno upoređivati s urbanizovanijim evropskim sredinama.
Akademska istraživanja pojam "upadljive potrošnje" definišu kao nabavku i izlaganje dobara i usluga prvenstveno radi isticanja bogatstva ili društvenog statusa, često podstaknutu željom za društvenim odobravanjem. Na takvo ponašanje utiču socio-kulturni faktori, a društvene mreže se navode kao katalizator koji podstiče društveno poređenje.
Tržište luksuzne odeće u Hrvatskoj zaista raste, podstaknuto rastom raspoloživog dohotka i međunarodnim modnim trendovima. Ipak, naučni nalazi daju složeniju sliku. Istraživanje iz 2014. pokazalo je da su hrvatski studenti ispod proseka po materijalizmu i uglavnom nenaklonjeni statusu i upadljivoj potrošnji, mada su muški studenti pokazali veću sklonost ka tome.
Novija istraživanja, sprovedena između 2010. i 2020, čak ukazuju na kulturni pomak u Hrvatskoj ka vrednostima starih članica Evropske unije (EU), uključujući i pad indeksa "maskulinosti" koji se vezuje za vrednovanje bogatstva i postignuća. To otkriva mogući raskorak između anegdotskih zapažanja i širih društvenih trendova ili generacijskih razlika.
Izvan kulturne analize, Reedovi lični projekti u Hrvatskoj otkrili su i ozbiljne praktične prepreke za strane investitore. Njegov ambiciozni plan da otkupi i obnovi više starih nekretnina u Hrvatskom Zagorju, zamišljen kao "malo selo", usporila je birokratija.
Konkretno, njegovoj prvoj kući, onoj za 5.000 evra, preti rušenje zbog neregularne dokumentacije, što mu onemogućava da u njoj legalno živi tokom cele godine. Reed je otvoreno kritikovao hrvatsku birokratiju, tvrdeći da ona podstiče korupciju i da čovek mora da "krši pravila da bi preživeo".
Reedovo iskustvo pruža uvid u dve stvari: ekonomsku realnost koja podstiče Amerikance da se sele u inostranstvo i kulturne razlike u pokazivanju bogatstva u postsocijalističkim ekonomijama. Njegova lična priča ruši predstavu da visok prihod automatski znači finansijsku sigurnost ili visok kvalitet života u SAD, dok njegova zapažanja u Hrvatskoj osvetljavaju društvo koje se nosi sa svojim postsocijalističkim identitetom, u kojem vidljivi znaci uspeha mogu imati posebnu težinu.
Rasprava koja i dalje traje, kao i suprotstavljeni akademski nalazi, pokazuju da je odnos između bogatstva, statusa i kulturnih vrednosti u Hrvatskoj dinamičan i višeslojan, te da prevazilazi prosta poređenja.
